Pwojè yo
Nan FCN, Nou kwè ke chanjman dirab mande aksyon konkrè, patisipasyon sitwayen, ak politik piblik ki koeran. Pwojè nou yo estriktire otou twa gwo aks:
Aksyon sa yo gen pou objektif ranfòse kapasite lokal yo, amelyore kondisyon lavi yo epi kreye espas pou solidarite.
Sa yo enkli pwogram fòmasyon, pwojè agrikòl lokal yo, sant kiltirèl, aktivite pou
kanpay sansibilizasyon pou jèn yo sou dwa ak responsablite sivik yo.
Nou devlope plan estriktire pou chak sektè vital: edikasyon, sante, sekirite, ekonomi, anviwònman. Sa yo
Pwogram yo bati avèk sitwayen, ekspè ak aktè sou teren pou reponn a ijans peyi a tout pandan y ap poze fondasyon pou yon devlopman dirab ak ekitab.
La FCN prepare pwopozisyon lejislatif konkrè ak modèn, ann akò ak valè nou yo: jistis sosyal, ekite,
transparans ak enklizyon. Pwopozisyon sa yo gen pou objektif rebati kontra sosyal Ayisyen an, ranfòse eta de dwa, pwoteje moun ki pi vilnerab yo, epi kreye opòtinite pou tout moun.
Angajman nou: pou fè chak pwojè tounen yon blòk nan rekonstriksyon Ayiti.
Plan devlopman ak pwojè priyorite (premye 3 ane yo): Pati a devlope yon plan aksyon anbisye pa depatman, divize an de pati – Reyinvansyon (inisyativ ak refòm inovatè) ak Enfrastrikti yo (pwojè priyorite ak ekipman). Anba la a se pwojè prensipal yo pa rejyon:

Pòtal inik pou sèvis piblik yo (eta sivil, taksasyon, sante); gouvènans iben patisipatif (bidjè sitwayen, aplikasyon pou swiv); modènizasyon transpò (otobis elektrik, tikè dijital); tranzisyon dijital pou PME yo (fòmasyon, e-komès).
Rekonstriksyon sant vil Pòtoprens avèk yon plan zonaj modèn; ekspansyon Ayewopò Entènasyonal Toussaint Louverture avèk yon tèminal segondè; estasyon multimodal nò/sid nan kapital la; rezo ekleraj piblik solè entelijan; sant tri ak konpostaj nan Croix-des-Bouquets.

Sant pwosesis apre rekòlt (kakawo, kafe, vaniy) ak etikèt òganik; koperativ agrikòl sipòte pa dyaspora a; dijitalizasyon kadastr riral la ak sekirite tè; inivèsite agroekolojik riral ak maritim.
Wout nasyonal Jérémie – Dame-Marie – Anse-d'Hainault reyabilite; rekonstriksyon pò ak ayewopò Jérémie a (pis aterisaj pwolonje, tèminal rejyonal); dig kotyè pou ralanti ewozyon; sant lopital depatmantal modèn; pò milti-fonksyon nan Abricots (lapèch + machandiz).

Platfòm dijital pou kowòdinasyon agrikòl rejyonal; inivèsite teknoloji agrikòl nan Dessalines; koperativ modènize pou diri, mayi, legim; sistèm avètisman inondasyon kominotè.
Reyabilitasyon sistèm irigasyon nan Vale Latibonit la; rezo wout segondè pou ale Verrettes, Saint-Michel, Grande-Saline; gwo mache kouvri nan Gonayiv; devlopman pò Saint-Mac la.

Vil inivèsitè entèdisiplinè nan Kap-Ayisyen; rezo biznis kiltirèl ak istorik (Sitadèl, fò, elatriye); sant teknoloji pou jèn yo (enkibatè, fòmasyon).
Modènizasyon ayewopò entènasyonal Kap-Ayisyen an; otowout touristik Kap-Ayisyen – Labadie – Milot; ranfòsman sistèm sante a nan Limbé ak Quartier-Morin.

Sant ekselans pou lapèch dirab; lekòl agrikilti presizyon nan Camp-Perrin; touris vèt kominotè (randone, lojman lokal).
Rekonstriksyon pò Okay la; “Beach Road” ki relye Port-Salut, Coteaux, Roche-à-Bateau; baraj pou kontwòl dlo lapli.

Sant atizanal dijital (tekstil, bijou) ak platfòm lavant sou entènèt; mikwofinans mobil pou fanm riral yo; sant fòmasyon pou metye vèt (enèji solè, biochabon).
Modènizasyon pò Miragoâne a; wout ki mennen nan Petit-Trou-de-Nippes ak Anse-à-Veau; lopital depatmantal "ekolojik" (ti anprint).

Sant transfrontalye Ouanaminthe – Dajabón; koperativ ekspòtasyon agrikòl; fòmasyon binasyonal nan lojistik ak ladwann.
Konplèks fwontyè modèn nan Ouanaminthe; wout riral ki mennen nan Fò-Libète ak Ferrier; sant depo apre rekòt nan Nòdès la.

Zòn lapèch modènize (refrijerasyon, maketing); lajan kominotè konplemantè; pwogram rebwazman peye ak patisipatif.
Reyabilitasyon pò Pòdpè; wout estratejik Jean-Rabel – Mòl Sen Nikola; izin desalinizasyon dlo potab.

Eko-vale agrikòl òganik sètifye; pwogram "bilan sante" pou zòn riral yo; inovasyon agrikòl atravè Inivèsite Hinche.
Kanalizasyon Siperyè Latibonit la; ekstansyon Lopital Inivèsite Mirebalais la; modènizasyon wout Mirebalais - Lascahobas la.

Sant kiltirèl rejyonal nan Jakmèl (sinema, festival, konsepsyon); pwomosyon dirab pou pwodui lanmè (alg, kristase); enkibatè pou endistri kreyatif yo.
Sekirize wout Jakmèl – Marigot – Belle-Anse; reyabilitasyon ayewopò rejyonal Jakmèl la; rezo tretman dlo ize ekolojik.

(Plan devlopman sa a ka detaye sou sit la nan fòm seksyon pa depatman oswa atik dedye. Li reprezante plan pwojè priyorite ke pati a gen entansyon inisye yon fwa li pran pouvwa.)
© Dwa otè 2025. Fòs Chanjman Nasyonal. Tout dwa rezève